Župa Prisoje

Detalji
Hitovi: 3587

Oduprijeti se trendu i vratiti Krista u središte božićnih slavlja

Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša u ponedjeljak je uputio Božićnu poruku u kojoj je vjernicima poručio da su svojim riječima i djelima pozvani odražavati Isusovu ljubav i suosjećanje te biti svjetlo u svijetu koji često zaboravlja na one koji su u tami teškoća i potreba.

"Društvena užurbanost i kaotičnost života, karakteristični za naše moderno doba, neizostavno nas odvlače od biti našega postojanja i naše vjere. U svijetu ubrzana životnoga ritma, dominacije tehnologije i neprestanoga dotoka informacija lako je zanemariti dublje, duhovne aspekte naših života. Ta prekomjerna zanesenost i zasićenost materijalnim i svjetovnim neizbježno dovodi do duhovne zapuštenosti... Često postajemo toliko okupirani brigama da zanemarujemo potrebu za dubokom duhovnom povezanošću", istaknuo je nadbiskup Kutleša.

U toj užurbanosti izgubljena je svijest o potrebi za unutarnjim mirom, za trenutcima zastajanja i razmišljanja o onome što je doista važno, kaže te poručuje vjernicima da su pozvani vratiti fokus na duhovne vrijednosti i dublje značenje naših života.

Napominje da se u sjeni te društvene užurbanosti nalazi i drugi, jednako uznemirujući problem: teškoće i tereti naših bližnjih

"Dok je društvo usmjereno na uspjeh, bogatstvo i postignuća, postoji znatan broj onih koje se bore s osnovnim potrebama poput krova nad glavom, hranom, lijekovima, ljudskom blizinom. Takve su osobe često previđene, neviđene, zanemarene i ostavljene na marginama društva", naglasio je.

 

No, ističe zagrebački nadbiskup, "nemoguće je spominjati se Kristova rođenja, a ne shvatiti da se istinski Božić događa kada oči i srca otvorimo njihovim potrebama. Kao kršćani pozvani smo da se odupiremo društvenoj ravnodušnosti i da aktivno sudjelujemo u naporima oko zadovoljenja potreba najugroženijih u našim zajednicama".

Ističe kako poznati nedostatak Betlehema odražava stanje mnogih modernih društava u kojima "nema mjesta" za one koji su nepoželjni, neintegrirani i potisnuti na rubove, za one s kojima se poistovjetio sam Isus.

 

Trend istiskivanja Krista iz središta Božića

Nadbiskup Kutleša ističe i kako je jedan od najvećih izazova s kojima se suočava suvremeno kršćanstvo tendencija istiskivanja Krista iz središta Božića. U svijetu koji sve više naginje ka komercijalizaciji i materijalizmu prava bit Božića - rođenje Isusa Krista, Spasitelja svijeta - često biva zanemarena ili potpuno izostavljena. To istiskivanje Krista očituje se u različitim oblicima, od prekomjernoga naglaska na darivanje i zabavu do potpunoga ignoriranja duhovnoga značaja ovoga svetoga vremena, kaže i poručuje da smo kao kršćani suočeni s izazovom da se odupremo tomu trendu i vratimo Krista u središte naših božićnih proslava.

Ističe i kako je omalovažavanje Krista još jedan uznemirujući trend u suvremenom društvu, a jednako je ozbiljan izazov ignoriranje Krista te je poručio vjernicima da su pozvani svjedočiti svoju vjeru riječima i djelima, promičući istinsko značenje Božića u svakodnevnom životu.

"Neka svima bude sretan i blagoslovljen Božić, ispunjen dubokim mirom i istinskom radošću, te neka nova, 2024. godina, donese obilje Božje milosti, svjetlosti i ljubavi u svaki dom i srce!", poručio je u Božićnoj poruci zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša.

 

Detalji
Hitovi: 3476

Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije

vitraj u našoj crkvi: "Marija osjenjena Duhom Svetim"

Svetkovina Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije vanjski je vjernički izraz jedne od četiriju dogmi koje je Katolička Crkva definirala o Djevici iz Nazareta.

Uz vjerske istine da je Gospa – Bogorodica, vazda djevica te dušom i tijelom na Nebo uznesena, Crkva je 8. prosinca 1854., kroz apostolsku konstituciju pape Pija IX. Ineffabilis Deus, svečano proglasila da je i bezgrješno začeta.

Riječ je, dakle, o vjeri kako je Bog, pripravljajući dostojan „stan“ svome Sinu koji se ima roditi, unaprijed očuvao Blaženu Djevicu Mariju od ljage istočnoga (tj. izvornoga, prvotnoga) grijeha.

Premda je od ove dogmatske definicije prošlo stoljeće i pol, u vjerničkoj praksi se nerijetko događa zabuna te se misli kako je ovo zapravo spomen na događaj kada je Gospa „osjenjena Duhom Svetim“ (usp. Lk 1,35) bez grijeha začela Isusa. Tomu na prvi pogled doprinosi i izbor svetoga evanđelja na misi (Lk 1,26-38) koji donosi upravo taj događaj – Anđelova navještenja Nazaretskoj Djevici.

Međutim, imajući na umu kako Bog svakom čovjeku ostavlja slobodu izbora i kako je Marija mogla odbiti anđelovu „ponudu“, Crkva evanđeoskim odlomkom o Marijinu pristanku da putem nje na svijet dođe Božansko Dijete, pokazuje – pučki rečeno – kako je Gospin „nema mi bude“ (lat. Fiat) zapravo „aktivirao“ Božji plan s ovom Djevojkom očuvavši je od grijeha još u krilu njezine svete majke Ane (usp. Katekizam Katoličke Crkve, br. 488).

Marijin pristanak na suradnju s Bogom širom je otvorio vrata obilju milosti te je uzmogla cijeli život proživjeti bez grijeha.

Crkva je to u Ineffabilis Deus izričito definirala: „Izjavljujemo, proglašavamo i definiramo da je učenje koji drži kako je Presveta Djevica Marija, u prvom trenutku svoga začeća, posebnom milošću i privilegijom koju je dao Svemogući Bog, s obzirom na zasluge Isusa Krista, Spasitelja ljudskoga roda, očuvana od svake ljage istočnog grijeha, doktrina koju je Bog otkrio i zato ju svi vjernici trebaju vjerno i čvrsto vjerovati.“

S obzirom da se u Svetome pismu uopće i ne spominju imena Gospinih roditelja – Ane i Joakima, nego samo u apokrifnim spisima (Jakovljevo protoevanđelje), razdoblje prije ali i poslije definiranja ove vjerske istine, izazivalo je namalo kontroverzi: s argumentacijom da se, onda, iz Novoga zavjeta ne može ni zaključiti kako je Marija bezgrješno začeta. Stoga su protestanti većinom odbacili apostolsku konstituciju Ineffabilis Deus ustvrdivši kako je ona „vježbanje u papinskoj moći“. Također, pravoslavlje je, premda u svojoj liturgiji iznimno časti Mariju, pozvalo bilo Rimsku Crkvu „da se vrati vjeri ranih stoljeća“.

 

Ipak, vjera Crkve i Tradicija daju dovoljno činjenica za definiranje ove dogme. „Sav taj ‘sjaj sasvim jedinstvene svetosti’ koji Mariju ‘resi već od prvog časa njezina začeća’ dolazi joj potpuno od Krista: ona je ‘otkupljena na uzvišen način u vidu zasluga svoga Sina’. Više nego bilo koju drugu stvorenu osobu, Otac ju je ‘blagoslovio svakim blagoslovom duhovnim u nebesima, u Kristu’ (Ef 1,3). U njemu ju je izabrao, ‘prije postanka svijeta, da bude sveta i neporočna pred njim u ljubavi’ (Ef 1,4)“, zaključuje KKC 492.

Gospa je nova Eva i Majka Crkve čijoj se majčinskoj zaštiti utječu milijuni vjernika.

KT

 

Detalji
Hitovi: 3389

MISE ZORNICE

 

 

Svako jutro osim nedjelje u 6:00 sati, počevši od 4.12. do Badnjaka (uključivo), u župnoj crkvi će se slaviti zavjetne mise Zornice.

Susret s Isusom - najlepši je početak dana! 

Grijehe svoje oplačimo,

dušu lijepo očistimo:

srca gore, evo zore.

Dobrodošli!

 

Detalji
Hitovi: 3730

Najava đakonskog ređenja Maria Šarića

U subotu, 25. studenoga 2023. godine u 10.00 sati u župnoj crkvi sv. pape Ivana XXIII., Zagreb, Dubrava, za đakona Zagrebačke nadbiskupije bit će zaređen Mario Šarić. Mario Šarić, sin Marka i Kate r. Pavić (majka je naša prisojanka), rođen je 26. 09. 1994. u Baselu, kršten u HKM Basel, 05. 11. 1994. godine u Baselu, u crkvi St. Michael, krstitelj pok. fra Berislav Kutle, misionar.

Mario je završio osnovnu i srednju školu u Baselu, a filozofsko-teološki studij na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Područni studij u Rijeci. Misu u 10.00 sati predvodit će i Maria za đakona zarediti nadbiskup zagrebački mons. Dražen Kutleša.

Mariu unaprijed ČESTITAMO u ime župljana ž. Prisoje.