Detalji

Napisao/la Jerko Kutleša

Objavljeno: 23 Veljača 2021

Hitovi: 7576

Sedam stvari koje bi svaki katolik trebao znati o korizmi

MILOSNO VRIJEME

1. NAZIV

Naziv korizma dolazi od latinskog naziva quadragesima (četrdesetnica). Tako je prema latinskom nastalo i talijansko ime quaresima ili francusko carem. Engleski naziv lent upućuje na godišnje doba (lengthen – kad dan postaje duži).

Riječ korizma (četrdesetnica) prvi put spominje Euzebije Cezarejski (265.-340.).

2. SMISAO

Smisao i sadržaj korizmenog vremena sažeto izražava Direktorij o pučkoj pobožnosti i liturgiji u kojem čitamo:

Korizma je vrijeme koje prethodi i oraspoložuje za slavlje Vazma. Vrijeme slušanja Božje riječi i obraćenja, priprave i spomena krštenja, pomirenja s Bogom te s braćom i sestrama, vrijeme češćega posezanja za ‘oružjem kršćanske pokore’: molitvom, postom i dobrim djelima.

O milosnom vremenu korizme govori nam i Drugi vatikanski sabor ukazujući na njezin dvostruki smisao: krsni i pokornički.

To doba, osobito uspomenom ili pripravom na krštenje te pokorom, vjernike koji gorljivije slušaju Božju riječ i odaju se molitvi, pripravlja na svetkovanje vazmenog otajstva (SC 109).

Krsni vid korizme očituje se u njezinom shvaćanju ne samo kao priprave nekrštenih na krštenje već i priprave cijele zajednice na slavlje spomena vlastitog krštenja u vazmenoj noći. Pokornički vid korizme ostvaruje se postom, molitvom i djelima ljubavi.

Konačno, riječima pape Benedikta XVI., korizma nas podsjeća da se biti-kršćanin može ostvarivati samo kao uvijek novo postajati-kršćanin, da ono nikada nije završen događaj koji je iza nas, nego da zahtijeva uvijek novo vježbanje.

3. POVIJEST

Od samih početaka priprava za svetkovinu Uskrsa sastojala se od jednog ili dva dana posta o čemu početkom 3. stoljeća svjedoči Hipolit Rimski. Četrdesetdnevni vazmeni post prvi se put spominje 306. godine u tzv. Epistula canonica sv. Petra Aleksandrijskog gdje se određuje da lapsi (kršćani koji su se tijekom Dioklecijanova progona od straha odrekli vjere) nakon tri godine javne pokore drže još jednu četrdesetnicu posta i molitvi kao pripravu za dan svoga pomirenja.

Vrijeme 40-dnevne priprave za Uskrs, javlja se u rimskoj liturgiji od 4. stoljeća, a započinjalo je Prvom nedjeljom korizme. Od 6. stoljeća početak korizme pomiče se na srijedu koja prethodi toj nedjelji. Toga su dana pokornici, a potom i ostali vjernici, primali pepeo kao znak ulaska u korizmenu pripravu za Uskrs. Od kraja 11. stoljeća pepeo se radio maslinovih ili palminih grančica blagoslovljenih na Cvjetnicu prethodne godine. Pepeo označava ozbiljnost i pokoru, čime je obilježeno cijelo korizmeno vrijeme, te nadu u uskrsnuće. Ta se srijeda stoga naziva Pepelnica. Korizmeno vrijeme bilo je i ostalo vrijeme priprave katekumena za primanje sakramenata kršćanske inicijacije u Vazmenoj noći.

Korizma je, dakle, od samih početaka imala trostruko značenje: vrijeme neposredne priprave pokornika na pomirenje na Veliki četvrtak, vrijeme neposredne priprave katekumena za sakramente inicijacije u Vazmenom bdijenju te vrijeme priprave ostalih vjernika na vazmene blagdane.

4. TRAJANJE

U liturgijskoj godini korizmeno razdoblje traje od Pepelnice do Velikoga četvrtka, to jest Mise večere Gospodnje kojom započinje Vazmeno trodnevlje, što potvrđuju Opće uredbe o liturgijskoj godini i kalendaru (br. 28), te Direktorij o pučkoj pobožnosti i liturgiji (br. 127.)

U korizmeno vrijeme dakle spadaju i korizmene nedjelje, stoga ona ukupno broji 44 dana. Zanimljivo, u vrijeme posljednje obnove kalendara (1969. god.) liturgičari su htjeli dokinuti Čistu srijedu, pa bi tako korizma, kao što je to bilu o početcima, počinjala na Prvu korizmenu nedjelju i doista trajala 40 dana, no na izričitu želju pape Pavla VI. Čistu srijedu nije se diralo. Broj 40 stoga treba tumačiti simbolički, a ne doslovno.

Iako korizma završava na Veliki četvrtak, to ne znači kako prestaje i vrijeme pokore, posta i sabranosti budući da Vazmeno trodnevlje predstavlja sjajni vrhunac čitave liturgijske godine (ONLGK 18).

Spomenimo kako se četrdesetdnevna priprava za svetkovinu Uskrsa temelji na biblijskoj tipologiji:

• 40 dana trajao je opći potop (Post 7,14)
• 40 dana Mojsije je boravio na brdu Sinaj  (Izl 24,18)
• 40 godina su Izraelci lutali pustinjom (Još 3,4)
• 40 dana išao je Ilija prema brdu Horebu  (1 Kr 19,8)
• 40 dana vrijeme je u kojemu se Niniva trebala obratiti (Jona 3,4)
• 40 dana Isus je proveo u pustinji (Mk 1,13; Mt 4,2; Lk 4,1)
• 40 dana nakon uskrsnuća Isus je uzašao na nebo (Dj 1,6-11)

5. KORIZMENE NEDJELJE

Korizma broji šest korizmenih nedjelja, a u liturgijskoj tradiciji hrvatskog naroda svaka korizmena nedjelja ima svoje ime:

1. Čista – jer dolazi odmah iza Čiste srijede (Pepelnice).
2. Pačista – ili pračista, odnosno još čišća od prve koja se naziva Čista
3. Bezimena – jer joj se nije davalo ime iz poštovanja prema korizmi, prema muci Isusovoj
4. Sredoposna – jer je na polovici korizmenog posta.
5. Gluha – jer se te nedjelje pjevalo bez pratnje orgulja, pokrivale bi se slike i kipovi u crkvi, zastirali bi se križevi kako bi crkveni prostor izgledao što jednostavnije, a sve poradi veličine svetih dana koji se bliže: muke, smrti i uskrsnuća Gospodinova.
6. Cvjetnica ili Cvjetna nedjelja – liturgija Cvjetnice obilježena je čitanjem ili pjevanjem muke, a naziv je dobila zbog procesije s grančicama u spomen na Isusov ulazak u Jeruzalem, kada ga je puk dočekao poklicima Hosana Davidovu Sinu, blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje.

U sveopćoj Crkvi, Četvrta korizmena nedjelja zove se Laetare – Veseli se!, prema riječima ulazne pjesme iz Knjige proroka Izaije: Veseli se, Jeruzaleme, kličite zbog njega svi koji ga ljubite! Radujte se, radujte s njime, svi koji ste nad njim tugovali! Nadojite se i nasitite na dojkama utjehe njegove. (Iz 66,10-11)

Korizmene nedjelje izuzete su od pokorničkog karaktera korizme, jer svaka nedjelja, pa i korizmena, ima pečat uskrsnuća Gospodnjega u tjednom ritmu života kršćana.

6. LITURGIJSKE PREPORUKE

Opća uredba Rimskog misala donosi nam nekoliko napomena glede korizmenog vremena:

U vrijeme korizme zabranjuje se urešavanje oltara cvijećem, osim u nedjelju Laetare (IV. korizmena) te na svetkovine i blagdane. Cvjetni ures neka bude uvijek umjeren te neka se radije smjesti pored oltara nego na samome oltaru. (OURM 305)

U vrijeme korizme sviranje orgulja i drugih glazbala dopušta se samo kao potpora pjevanju, osim u nedjelju Laetare (IV. korizmena nedjelja) te na svetkovine i blagdane. (OURM 313)

Ljubičasta se boja uzima u doba došašća i korizme… Ružičasta se boja može uzeti, tamo gdje je običaj, u nedjelje Gaudete (III. došašća) i Laetare (IV. korizmena). (OURM 346)

Osim toga, Uredba napominje kako se u korizmenom vremenu ne pjeva (ili govori) Slava, te kako se umjesto poklika Aleluja pjeva redak prije evanđelja, naznačen u lekcionaru ili drugi psalam ili zavlaka (tractus), kako se nalazi u Gradualu. (usp. OURM 62)

7. POST I NEMRS

U pokorničkom duhu korizmenog vremena, neki vjernici odlučuju se na post i/ili nemrs. Podsjetimo stoga na značenje i smisao ove dvije pokorničke prakse.

Post za katolika znači uzeti samo jedan puni obrok u danu.

Nemrs znači redovito jesti (uobičajena tri obroka dnevno), ali ne jesti meso.

Crkva je proglasila dva dana strogog posta i nemrsa, a to su Čista srijeda ili Pepelnica i Veliki petak. Na ta dva dana vjernik uzima samo jedan puni obrok (do sita) jer je post, a ne jede meso jer je nemrs! U ostale petke uzima redovite obroke, ali se odriče mesa.

Prema sadašnjoj crkvenoj disciplini post je obvezatan za katolike od navršene 18. do započete 60. godine života.

Zakon nemrsa obvezuje one koji su navršili 14. godinu života, osim ako je u petak svetkovina.

Posta su oslobođene trudnice, dojilje, bolesnici i oni koji se bave teškim fizičkim radom (prema potrebi).

Ukoliko se u vremenu korizme odlučimo na pokorničku praksu posta i/ili nemrsa, imajmo na umu riječi sv. Leona Velikog:

Prihvatimo, dakle, ovaj svečani post marljivom pobožnošću i budnom vjerom. Slavimo ga ne praznim uzdržavanjem od jela, što ga često savjetuje slabo zdravlje tijela ili bolest gramzljivosti, nego širokogrudnom plemenitošću. Bit našeg posta nije u samom uzdržavanju od hrane i ne koristi uskraćivati hranu tijelu, ako srce ne ostavi nepravde i ako se jezik ne uzdrži od pogrde. Bit ćemo ne bez razloga izloženi kritikama nevjernika i naši će propusti naoružati jezike bezbožnika protiv vjere, ako postimo, a naš se način života ne slaže s čistoćom savršenog posta.

 

Priredio: Miodrag Vojvodić | Bitno.net

 

Detalji

Napisao/la Jerko Kutleša

Objavljeno: 26 Siječanj 2021

Hitovi: 7660

CRKVA U HERCEGOVINI PORUŠENOJ BANOVINI

Na završetku prve faze prikupljanja pomoći porušenoj Banovini, naš mjesni biskup Petar Palić uputio je pismo zahvale svim svećenicima, redovnicima i redovnicima, vjernicima i svima koji su osobno, posredstvom župe ili Biskupijskog Caritasa, sudjelovali u akciji pomoći porušenoj Banovini.

 

Pismo biskup Petra prenosimo u cijelosti: 

Poštovana braćo svećenici i redovnici,
Draga braćo i sestre! 

Snažan potres koji je pogodio Središnju Hrvatsku, Sisačko-moslavačku županiju, odnosno velik dio Sisačke biskupije, potaknuo je mnoge da, pojedinačno i organizirano, iskažu konkretnu solidarnost s tolikima koji su u jednom trenutku ostali na ulici, bez ičega: od svagdanjega kruha i ruha do postelje, stana ili kuće.

I vjernici u našim biskupijama, Mostarsko-duvanjskoj i Trebinjsko-mrkanskoj, odmah su započeli s prikupljanjem pomoći, a Biskupijski Caritas Mostar odmah je stupio u kontakt s Caritasom Sisačke biskupije i Hrvatskim Caritasom, izrazio solidarnost tražeći od njih da izraze prioritete. Biskupijski Caritas je, također, odmah u suradnji s HT Eronetom objavio donatorski broj koji je još uvijek aktivan te otvorio i objavio žiro račune na koje se mogu izvršiti pojedinačne uplate. Medijski pokrovitelj ove akcije jest RTV Herceg Bosne.

U Okružnici od 31. prosinca odredili smo prikupljanje financijske pomoći za stradale na području Banovine i da ovom akcijom koordinira Biskupijski Caritas.

Skoro mjesec dana nakon, u zahvalnosti Bogu što je potaknuo tolika srca na aktivno suosjećanje s ljudima u nevolji, iskazujemo dužnu ljudsku i kršćansku zahvalnost svima koji su se nesebično uključili u ovu akciju.

Stoga, dok zahvaljujemo župnicima i svim svećenicima što su na primjeren način potaknuli povjerene im vjernike na molitvenu i materijalnu solidarnost, u isto ih vrijeme pozivamo da u nedjeljnim oglasima prenesu tu istu zahvalnost svakomu vjerniku i potaknu ih da uvijek imaju srca kako za ovu nevolju tako i za sve potrebe koje će nam vrijeme donijeti.

U isto vrijeme želimo zazvati Božji blagoslov i na sve one koji su pojedinačno ili udruženo, i mimo ove akcije koju je vodila naša mjesna Crkva, uputili svoj dar potrebnima kao i tolikim anonimnim donatorima koji su nesebično zvali na donatorski broj i tako po pozivu donirali 2KM. Donatorski broj i dalje je otvoren i sve što bude uplaćeno bit će proslijeđeno potrebnima radi kojih je ova akcija i pokrenuta.

Velika hvala i svima onima koji su mimo crkvenih milodara dali svoj prinos župnicima ili donijeli na portu Caritasove socijalno-upravne zgrade u Mostaru, odnosno uplatili na Caritasov žiro račun otvoren kod UniCredit banke.

Radi poštivanja transparentnosti ovdje donosimo popis darovatelja, kako župa tako i onih koji su izvršili pojedinačne uplate preko žiroračuna kao i ukupni primitak od poziva na donatorski broj ostvaren do 20 siječnja u 9.00 sati. Caritas je cjelokupni iznos uplatio na račun Caritasa Sisačke biskupije o čemu svjedoči i bankovni izvadak.

Bog, bogat milosrđem, dobrostivo uzvratio svima koji su imali srca za potrebite, molitveno i materijalno, od pobožna zaziva i udovičina novčića do usrdne molitve i poveće svote i materijalne vrijednosti. Svima u ime tolikih potrebitih izražavamo veliku zahvalnost i uključujemo ih u svoje molitve.

 ✠ Petar Palić, biskup

 

Popis darovatelja i uplaćeni iznosi:

 

DAROVATELJI	IZNOS U KM	IZNOS U €
Kolekta i prinos sa župa	408.506,67	208.866,14
Pojedinačne uplate	37.036,67	18,936,55
Donatorski broj: 092 890 880	70.158,00	35.871,22
Ukupno	515.701,34	263.673,91

Prenešeno s biskupijske stranice

 

 

Detalji

Napisao/la Jerko Kutleša

Objavljeno: 31 Prosinac 2020

Hitovi: 6667