Mnogi se žele pomoliti kod pokojnika zajedno sa obitelji pokojnika u našoj mrtvačnici kad kogot umre. Za sada nema određenog vremena, već kako koja obitelj se dogovori pa mnogi ne prisustvuju a željeli bi.
Pa moj prijedlog kao župnika je; najbolje bi bilo da se zajednička molitva kod pokojnika u ljetnom razdoblju moli u 20 sati uvečer, a u zimskom razdoblju neka se moli u 18 sati.
Također budimo obzirni u parkiranju auta kod sprovoda. Mnogi zagrade put ili zagrade prilaz grobovima pa nastaju problemi.
Ima mjesta na parkinzima kalvarije koja je uvijek otvorena. Pa pokažimo mi domaći primjer parkirajući na kalvariji, nije daleko prošetati do crkve i svi ćemo moći proći i otići kad želimo, nemojmo parkirati na prolaze.
Zagrebačku prvostolnicu i grob bl. Alojzija Stepinca, u subotu 3. ožujka pohodili su vjernici Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije pod geslom „in nomine Domini".
Oko tisuću i petsto hodočasnika iz dvaju hercegovačkih biskupija, predvođenih mostarsko-duvanjskim biskupom i upraviteljem trebinjsko-mrkanskim Ratkom Perićem, te pedesetak dijecezanskih i redovničkih svećenika, kao i redovnica više redovničkih zajednica, u jutarnjim satima ispunili su trg ispred Stepinčeve katedrale.
Naša župa, te još sa župljanima župe Rašeljke, sa ukupno 50 hodočasnika predvođeni župnikom don Ivanom su također bili dionici ovog hodočašća i sve nam je Bogu hvala proteklo u najboljem redu. Ni snijeg ni kiša ni hladno vrijeme nisu nas spriječili da srcem odemo počastiti Bl. Alojzija Stepinca.
U ime zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, hodočasnike je pozdravio zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško, istaknuvši da ovim hodočašćem u zagrebačku katedralu na grob bl. kardinala Stepinca obnavljaju svoju vjeru i vjernost, svoje pouzdanje i nadu, svoju ljubav i predanost Gospodinu, moleći zagovor blaženoga Alojzija.
Lijepo je vidjeti sve vas, osobito mlade, okupljene usprkos izvanjskoj hladnoći, u toplini srca koja jedina otvara obzor budućnosti; lijepo je vidjeti Hercegovinu u zagrljaju ove prvostolnice i dirljivo je vidjeti Hercegovinu koja grli ovo središte naše Crkve i naroda, oslonjenu na uzor blaženoga Alojzija", rekao je mons. Šaško.
Hodočasnički molitveni program velikog biskupijskog hodočašća u zagrebačku katedralu, u prigodi 120. obljetnice rođenja i 20. obljetnice beatifikacije blaženog kardinala, sastojao se od zajedničkog pokorničkog bogoslužja, ispovijedi, osobne pobožnosti bl. Alojziju te mise koju je predvodio biskup Perić.
U propovijedi biskup Perić povezao je postaje Križnog puta sa životom bl. Alojzija. "Nadbiskup Alojzije Stepinac doživio je četrnaest stajališta Križnog puta u četrnaest godina svoga zatvorskog, zatočeničkoga sužanjstva, od presude u Zagrebu 11. listopada 1946. do preminuća u Krašiću 10. veljače 1960.", rekao je. Blaženi Alojzije imao je na svom križnom putu i susret s majkom, Šimune cirence, pobožne žene i Veronike, a nije izostalo ni pljuvanje i klevetanje, napomenuo je biskup Perić koji se i sam podsjetio kako je to bilo na sprovodu blaženika.
"Imao sam prigodu, kao učenik prvog razreda gimnazije na Šalati zajedno sa ostalih 450 sjemeništaraca, biti ovdje na sprovodu. Evo tu gdje je ovaj stup, verali smo se kao lasice da vidimo i to čudo od sprovoda", rekao je mons. Perić, pobudivši oduševljenje vjernika.
Nakon mise vjernici su molili pred grobom blaženog Alojzija Stepinca te posjetili Muzej bl. Alojzija Stepinca, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.
Još fotografija možete vidjeti u našoj galeriji !
Veliki je broj vjernika rodom iz naših župa koji žive u Zagrebu i u susjednim mjestima i županijama se pridružio nama i odazvao na ovo hodočašće.
Bl. Alojzije Stepinac, moli za nas!
Akcijom Tjedan solidarnosti s Crkvom i ljudima potiče se na solidarnost javnosti u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Temeljem dogovora dvije biskupske konferencije, Caritas Hrvatske i Caritas Bosne i Hercegovine provode zajednički akciju senzibilizirajući javnost na potrebite i međusobnu solidarnost. Tijekom ovog tjedna u svim župama diljem Republike Hrvatske zajedno će se moliti i prikupljati milodari za pomoć najugroženijim u Bosni i Hercegovini.
Projekt se u Hrvatskoj provodi od 2007. godine, a odlukom nad/biskupa Biskupske konferencije BiH iz 2015. god. akciji se pridružuju i vjernici u Bosni i Hercegovini. Na ovaj način očituje se zajedništvo u obje naše domovine, ali i zajedništvo svih raseljenih sunarodnjaka diljem svijeta.
Prenosimo Dio iz…..
Korizmena poslanica predsjednika Hrvatskog Caritasa, biskupa Josipa Mrzljaka uz „Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini“.
Da ne ohladi ljubav mnogih (usp. Mt 24,12)
Draga braćo i sestre,
Pripremajući se za proslavu Vazmenog otajstva, tj. muke, smrti i uskrsnuća Gospodina našega Isusa Krista, i ove godine 3. korizmenu nedjelju posvećujemo već dvanaestoj akciji „Tjedna solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini“. Bog, Otac milosrđa, i ovu nas Korizmu poziva na „sakramentalno obraćenje“, na povratak Gospodinu u svim područjima naših života, pa tako i nadilaženjem samoljublja i sebičnosti, misleći na potrebe Katoličke Crkve i hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Nastojat ćemo molitvom i novčanim darom milostinje ove nedjelje diljem Hrvatske pokazati da naša srca nisu hladna, kako se ne bi obistinile riječi iz Matejeva evanđelja: „Razmahat će se bezakonje i ohladnjeti ljubav mnogih.“ (Mt 24,12)
Sa zabrinutošću gledamo na nastavljanje iseljavanja Hrvata iz Bosne i Hercegovine. Od 2003. do 2014. manje je 44 527 katolika, a iz četiriju biskupija - Vrhbosanske, Banjolučke, Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske u 2016. iselila su se još 15 494 Hrvata katolika. Alarmantni podaci govore da je ukupan broj katolika u četiri nad/biskupije ukupno 390 241 (prije rata bilo ih je 825 000!). Pad broja Hrvata katolika najvjerojatnije će biti zabilježen i u sljedećim godinama. Ono što zabrinjava je da sa župa odseljavaju mladići, djevojke i mlade obitelji s djecom. Mnoge župe, osobito u Bosni, bilježe sve veću prosječnu dob svojih župljana, i iz godine u godinu se osjetno smanjuju.
Zato i nastavljamo s aktivnostima koje kroz akciju „Tjedna solidarnosti“ vraćaju nadu i povjerenje ljudima i Crkvi. Zato pazimo da se naša srca ne ohlade. Kada se srce ohladi i kada se tješimo i napajamo tjelesnim užitcima radije negoli utjehom koju nalazimo u Riječi i sakramentima, u nama se istovremeno hladi dar milosrđa. To se očituje u nemaru za sve one, i sve ono, oko nas što ne ispunjavaju naša očekivanja.
U korizmi smo pozvani moliti, zahvaljivati i postiti. Pročistiti tijelo, duh i dušu postavljajući molitvu u središte života; davati srce Gospodinu; živjeti u poniznosti; zastupati istinu; težiti razvijanju vrlina u svakom trenutku. Posvetiti se produbljujući svijest o tome da smo svi jedna velika obitelj. A obitelj je, prisjetimo se, braćo i sestre, mjesto dijeljenja dobara, mjesto podrške i prihvaćanja, sigurna luka za sve nedaće kojima nas šiba more života. Crkva, Majka i Učiteljica, poziva nas produbiti molitveni odnos s Bogom, poziva nas osloboditi se pohlepe i usredotočenosti na sebe. Posteći od zla jezika, prljavih misli i zlih djela, pozvani smo okrenuti se drugima i ponuditi im ono što imamo, ono što možemo dati.
Pozivam Vas, braćo i sestre, da misleći na naše sunarodnjake u Bosni i Hercegovini, molite za njihov ostanak i opstanak; da molite, zajedno sa svim biskupima, svećenicima, redovnicima i redovnicama, sa svim našim iseljenicima po cijelome svijetu i cjelokupnim Božjim narodom, da Crkva u Bosni i Hercegovini bude znak mira, zajedništva i solidarnosti, da svi mi u svojim srcima, kao plod korizmenih nastojanja, zapalimo svjetlo nade za Hrvate u Bosni i Hercegovini svjedočeći: Niste sami! Moleći i darujući, prema svojim mogućnostima, zahvalimo i pokažimo Gospodinu da nam naši bližnji u vjeri nisu daleko od srca.
Neka konkretna djela ljubavi učinjena u „Tjednu solidarnosti“ pokažu snagu darivanja bližnjih koji nas trebaju.
mons. Josip Mrzljak
biskup varaždinski
predsjednik Hrvatskog Caritasa
Središnje euharistijsko slavlje ovogodišnjeg Tjedna solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini bit će na 3. korizmenu nedjelju, 4. ožujka 2018. god., u Bosni i Hercegovini u Banjolučkoj biskupiji u župnoj i samostanskoj crkvi Uznesenja BDM u Jajcu s početkom u 10,00 sati. Euharistijsko slavlje predvodit će varaždinski biskup i predsjednik Hrvatskog Caritasa mons. Josip Mrzljak, a svoju pastirsku riječ u propovijedi uputit će banjolučki biskup mons. Franjo Komarica. U koncelebraciji će sudjelovati ravnatelj Caritasa BiH mons. Tomo Knežević, ravnatelj Hrvatskog Caritasa mons. Fabijan Svalina, ravnatelji nad/biskupijskih Caritasa u BiH: mons. Mile Aničić (Banja Luka), vlč. Mirko Šimić (Vrhbosanska nadbiskupija), don Ante Komadina (Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan), župnik župe Jajce fra Anto Šimunović i drugi pristigli svećenici.
Danas na prvi korizmeni petak, Bog dao lijepo vrijeme te smo imali Križni put Gospodina našega na Prisojačkoj Kalvariji.
Ovo je prvi križni put na ovakav način. Naime, na poticaj župnika, mladi župe Prisoja su napravili drveni križ, ne baš mali, odnosno dosta težak, kojega smo onda naizmjence nosili put naše Kalvarije od postaje do postaje.
Odazvali su se i župljani u lijepom broju, a naš veliki župni zbor je predvodio pjevanje, kako na Križnom putu, tako poslije i na svetoj misi koju smo imali u crkvi.
Križ su nosili mladi, ali i žene, na spomen Križnoga puta gospodina našega Isusa Krista, u Jeruzalemu u Svetoj Zemlji. Molili smo za sve one koji nose teške životne križeve, da im Bog da snage da izdrže do samoga kraja. Naravno, u koliko vremenske prilike dopuste i svaki slijedeći korizmeni petak ćemo ponoviti pobožnost na isti način.
Neka bude sve na veću slavu Božju!
Za još slika klikni na opširnije.