PRISOJAČKA PREZIMENA: Škoje

Danas na duvanjskom području Škoje žive u Bukovoj Gori (5 obitelji, 14 članova), u Prisoju (1 obitelj, 2 člana), a za njih je M. Petrić utvrdio da “ne znanju odakle im je podrijetlo” .

Smatram da je u osnovi ovog rijetkog prezimena imenica škoj ili školj, kojom otočani zamjenjuju riječ otok ili pak otočić. Onaj tko živi na škoju ili školju zove se škojar ili školjar, pri čemu treba upozoriti na prezime Školjarov na otoku Ugljanu.

Prezime Školjar susrećemo u oba biskupska popisa bosanskohercegovačkih Hrvata katolika u 18. stoljeću. Biskup fra Pavo Dragićević zabilježio je 1741/42. godine u Šujici 2 obitelji s prezimenom Školjar: 7-člane obitelji Ilije i Ivana Školjara (Elias i Ioannes Scoglar). Dakle, neke su putevi Gospodnji sa škoja doveli čak u Šujicu.

U popisu biskupa fra Marijana Bogdanovića 1768. godine u Šujici je zabilježen dom 7-člane obitelji Martina Školjarevića (Martinu s Scogliarevich), a u Rupotinama pokraj Livna zatečena je 9-člana obitelj s malo modificiranim prezimenom Školjić: obitelj Bernarda Školjića (Bernardinus Scoglich).

Prezime Školjić potvrđeno je 1726. godine u Obrovcu pokraj Sinja, kad je doseljena obitelj s tim prezimenom, vjerojatno s livanjskog područja, dobila od mletačkih vlasti zemlju u sklopu banderije harambaše Marka Žanka.

U maticama stare župe Grabovice Škoje se pojavljuju odmah na početku njihovog vođenja: 15. travnja 1831., kad je upisana smrt Ante Škoje sina Jozina iz Bukove Gore; u maticama krštenih javljaju se i rani-ranije 15. kolovoza 1830. godine, kada je upisano rođenje Mare kćeri Stipana Škoje i majke Ruže rođene Sučić.

Odgovor na pitanje: jesu li duvanjske Škoje potomci svojih prezimenjaka iz Šujice ili Rapovina ili su pak najprije odselili u Cetinsku krajinu, pa se onda vratili na Buško blato, ostavljamo otvorenim do dodatnih istraživanja o ovome zanimljivom rodu.

Izvor: Ante Ivanković: Duvanjska prezimena, 2001.