PRISOJAČKA PREZIMENA: Ljubičići

Danas na duvanjskom području Ljubičići žive u Prisoju, Vedašiću (7 obitelji, 25 članova), Stipanićima (5, 15), Tubolji (1, 3) i Tomislavgradu (11, 38).

“U osnovi je prezimena Ljubičić osobno ime Ljubica, jedno od najstarijih i najčešćih ženskih imena kod nas.”

Ako je suditi prema biskupskim popisima bosanskohercegovačkih Hrvata katolika u 18. stoljeću, onda su Ljubičići starinom s livanjskog područja, iako ima elemenata da to bude i Imotska krajina. Ipak se čini da uvjetno nazvani livanjski i imotski Ljubičići nisu istog krvnog podrijetla.

Godine 1741/42. biskup fra Pavo Dragićević zabilježio je u Ćaiću pokraj Livna 8-članu obitelj Jure Ljubičića (Georgius Gliubichich), a 1768. godine biskup fra Marijan Bogdanović zatekao je obitelj JureLjubičića u Rujanima s 8 članova (je li je to Jure iz Ćaića?), a u Čaprazlijama je dom 7-člane obitelji Dujma Ljubičića.

Ako su Ljubičići, danas nastanjeni u Glavicama pokraj Sinja, sačuvali obiteljsku predaju da su im preci doselili iz Bosne, onda eto potvrde da su Ljubičići s livanjskog područja stigli u Cetinsku krajinu.

O Ljubičićima iz Sinja ostali su u 18. stoljeću pisani tragovi: 16. veljače 1787. godine Ivan Ljubičić rečeni Putin sin Lovrin iz Sinja je svjedok u vezi s nasljedstvom izvjesnog Gašparovića; u dva navrata 1790. i 1791. godine Ivanov sin Ivan i Mate Ljubičić rečeni Putin iz Sinja pojavljuju se na popisu dužnika sinjskim trgovcima Stjepanu Tripalu i Liku Midenjaku.

Ljubičići sa sinjskog, a zašto ne i s livanjskog, područja oko 1700. godine doseljavaju na Aržano, jer je u maticama župe Tijarice, kojoj je tada pripadalo i Aržano, 1712. godine upisana smrt osobe s prezimenom Ljubičić, što V. Vrčića navodi na zaključak da su “tu živjeli za turskih vremena”.

Dio Ljubičića upravo iz Aržana oko 1800. godine doseljava u Prisoje, gdje su “bili kmetovi u Rizvanbegovića.:” Eto onda prilike da se iz Prisoje prošire i u svoja sadašnja duvanjska boravišta – Stipaniće i Vedašić.

I na Svibu, u susjedstvu Aržana, Ljubičići se pojavljuju od 1769. do 1771. godine na popisu onih koji dobivaju zemlju od mletačkih vlasti: 10- člana obitelj Pave Ljubičića dobila je 13 kanapa, a 8-člana obitelj Ilije Ljubičića 9 kanapa.’ Dio Ljubičića sa Sviba seli 1932. godine u Dobro pokraj Livna.”. U Odžak, još jedno livanjsko selo u kojem danas žive Ljubičići, “odavno su doselili od Duvna”.

“Među plemenima koja su živjela u Tučepima i Podgori kod Makarske, u razdoblju 1667 – 1730. godine, a više ih nema, spominje se i pleme Ljubičić. Pošto su Imoćani za Kandijskog rata u 17. stoljeću bježali u Primorje, mogli bismo zaključiti isto i za Ljubičiće. Kasnije su se vraćali na stara ognjišta … Kad se stvarao Zemljišnik 1725. u Runoviću, obitelji Nikole i Ivana Ljubičića sa 16 čeljadi u Runoviću i Zmijavcima dobile su 16 kanapa zemlje. Pavo Ljubičić u isto vrijeme sa 7 čeljadi dobio je 13 kanapa zemlje.”

Najvjerojatnije ovi Ljubičići nisu istog podrijetla kao i Ljubičići, čiji potomci danas žive na duvanjskom području.

Izvor: Ante Ivanković: Duvanjska prezimena, 2001.