PRISOJAČKA PREZIMENA:  Krivići

Danas na duvanjskom području Krivići žive u Prisoju i Tomislavgradu (82 obitelji, 5 članova).

Ovo prilično rijetko prezime potvrđeno je u popisu bosanskohercegovačkih Hrvata katolika 1768. godine, kada je biskup fra Marijan Bogdanović zabilježio u Glamoču 6-članu obitelj Mate Krivića (Matthaeus Krivich) i u Travniku 7-člano domaćinstvo Ivana Krivića.

Krivići su registrirani u 18. stoljeću i u Cetinskoj krajini: u Alberghiettijevu zemljišniku (1725-29 godine) Krivići su dobili zemlju u Sinju i Bajagiću (banderija harambaše Ivana Filipovića) i u Broćancu pokraj Klisa (banderija harambaše Ivana Solića).

Godine 1725. Jure Krivić dobio je nešto zemlje u Bajagiću i Jasenskom’, a Mate Krivić pokojnog Pavla priznao je 1784. godine dug od 200 lira i kvartu žita sinjskom trgovcu Ivana Radoniću, koji će vratiti za pet godina, prepuštajući mu na petogodišnje korištenje jednu livadu.

U Imotskoj krajini Krivići se prvi put javljaju 1806. godine u Stanju duša župe Svetog Frane u Imotskom, koje je sastavio župnik fra Petar Prgomet, a u kojem su upisane obitelji Nikole Krivića i Jure Krivića rečenog Čelan.

Međutim, duvanjski Krivići nisu u krvnom srodstvu sa svojim prezimenjacima, jer su postali od roda Perkovića s Mijakova Polja, odakle su svojedobno stigli uPrisoje. “Jedan je imao gutu na vratu pa su ga zvali Krivi – odatle su postali Krivići.:” U maticama kršten ih stare župe Grabovice, javljaju se 11. ožujka 1845. godine, kada je upisano rođenje Katarine kćeri Mate Krivića i majke Ive rođene Ćurić.

Izvor: Ante Ivanković: Duvanjska prezimena, 2001.