PRISOJAČKA PREZIMENA: Krišto i Krištići

Danas na duvanjskom području Krište žive u Eminovu Selu (30 obitelji, 133 člana), Tomislavgradu (28, 111), Stipanićima (7, 36) na Blažuju (1, 5), u Tubolji (1, 2), Grabovici (1, 3), i Prisoju. Krištići žive u Borčanima (16 obitelji).

U osnovi ovih prezimena je “grčki pridjevak Christos, koje kod katolika, po latinskom čitanju, glasi Krist “pomaza(nik)”, hebrejski “mesija”! Od tog nastaje vlastito ime Kristo, pa i prezime Krišto odnosno Krištić. Starina ovog roda je u Prisoju, gdje 1741/42. godine biskup fra Pavo Dragićević bilježi lS-članu obitelj Križana Krište (Crysantius Cristo). Upravo taj je domaćin 31. listopada i 1. studenog 1741. godine bio u Grabovici dvostruki krizmeni kum; kao kuma na toj krizmi u Grabovici pojavljuje se Margarita Krištić (Margaritha Kristich) iz Prisoja; troje djece krizmanika: Mijo, Ivan i Vida Krištić (Michael, loannes i Vida Cristich), također iz Prisoja, primaju od biskupa Dragićevića sakrament krizme. Kako je u to vrijeme u Prisoju i širem okružju bila samo jedna obitelj s prezimenom Krišto već spomenuta Križanova, lako je zaključiti da su Krišto i Krištići inačice istog prezimena koje se upotrebljavaju istodobno. Stoga u ovome radu Krište i Krištiće obrađujemo skupa.

Na livanjskom području, u selu spojenih imena Potočani-Zagoričani Dragićević je zabilježio 23-članu obitelj Luke Krište, za koju M. Petrić tvrdi da je doselila iz Prisoja. Isti autor tvrdi dalje da se Krište oko 1815. sele iz Potočana u Dobro i kasnije u Podkraj.

Čini se da su kupreške Krište potomci Luke Krište iz Potočana, kako je utvrdio Krunoslav Draganović uvidom u matice krštenih stare Skoplje kojoj je tada pripadao i Kupres. “Krište su najstarija hrvatska obitelj u Rastičevu uz Niniće, koji su nekuda nestali. Fra Petar Lozić, kupreški kapelan, krsti Božu Ninića sina Nikole iz Rastičeva i Anđelije Raštegorac, a kum je bio Ivan “Krišto” (MK 24.5.1755.) … Tri mjeseca kasnije upisan je u MK 27.8.1755. Petar sin Luke “Kristića” iz Rastičeva i ženu mu Doroteja.:” Primjer iz kupreškog Rastičeva još jednom potvrđuje da su Krišto i Krištić inačice istog prezimena.

I u vrijeme popisa biskupa fra Marijana Bogdanovića 1768. Godine Krište se i dalje drže buškoblatskog područja: u selu Buško Blato (danas Prisoje i Golinjevo) dvije su Krištića obitelji – Jozina s čak 34 i Ilijina sa 7 ukućana, na livanjskom području tada u Gredi (Zagoričani) obitava 22-člana obitelj Ivana Krištića.

U Imotskoj krajini danas u Podbablju (Hršćevani) živi Krištić, a u Zagvozdu Kristić. Čini se da je riječ o istom rodu, jer su i jedni i drugi sačuvali obiteljsku predaju da su došli “iz Duvna” dakle iz Prisoja, jer još nema Krišta u ostalim dijelovima duvanjskog područja.’ Krište i Kirištići u današnja obitavališta na duvanjskom području dolaze tijekom 19. stoljeća.

Za kraj i jedna zanimljivost: u znamenitom Fojničkom grbovniku nalazi se i grb bosanske plemićke obitelji s prezimenom napisanim ovako HCARSTITC, a pri tome se navodi da je ova obitelj iz Vinjana pokraj Posušja. Razni autori na razne načine čitaju ovo prezime: Hristić ili Hrstić, Kristić ili Krstić, te Krištić ili Krštić. Jesu li možda Krište i Krištići plemićkog podrijetla?

Izvor: Ante Ivanković: Duvanjska prezimena, 2001.