PRISOJAČKA PREZIMENA: Ljubasi, Božičići -Ljubasi
Danas na duvanjskom području Ljubasi žive u Roškom Polju (16 obitelji, 73 člana) i nekad u Prisoju.
Starinom su iz Roškog Polja, gdje su zabilježeni više puta prije dvaju biskupskih popisa bosanskohercegovačkih Hrvata katolika u 18. stoljeću.
U srpnju 1706. godine u sklopu svog pastirskog pohoda staroj Duvanjskoj biskupiji makarski biskup Nikola Bijanković u Roškom se Polju zadržao cijeli tjedan, a narod pritisnut turskim zulumom zahvaljivao je Bogu što mu je nakon 26 godina ponovno poslao biskupa. “Poslije večernje biskup se popeo na jedno strmo brdo kamo konj nije mogao ići, do kuće Nikole Ljubašovića (krivo pročitano, treba Ljubasović-op.AL). Tu je našao šest braće. Svi su bili oženjeni. To je bila jedna velika obitelj od 46 članova, od kojih je četrdesetero krizmao.”
I u srpnju 1710. godine biskup je Bijanković ponovo u Roškom Polju, gdje su mu veliku naklonost iskazali kapetan mjesta Zejnil-aga Sutlijašević i dizdar (čuvar tvrđave) Ahmet Izakagić, koji s biskupom posla kao pratnju svog brata Bajrama Izakagića da bi ga zaštitio od razbojničkih zasjeda ili napada. “Tu su se sklonili u kuću Nikole Ljubasovića i u njega prenoćili. Oko tri sata u noći čuo se žamor. Otac obitelji i onaj Turčin Bajram, koji ih je dopratio, izišli su iz kuće naoružani da potraže napadače koji su u šumi i noćnoj tami ostali neprimjećeni … Razbojnici su mislili da Bijanković nosi svote zlata i srebra, kao bosanski biskupi, pa su ga željeli opljačkati, ali Bog je htio da u tome nisu uspjeli. ”
Godine 1735. (11. srpnja) makarski biskup Stipan Blašković u sklopu svog pastirskog pohoda Bosni Otomanskoj boravi u Roškom Polju, gdje je bio ugošćen u obiteljskom domu Andrije Ljubasovića.
Vjerojatno su 6 obitelji, koje je 1741/42. godine zabilježio u Roškom Polju biskup fra Pavo Dragićević, razdionice velike obitelji od 46 članova, kojoj je 1706. glavarom bio već spominjani Nikola Ljubasović. To su 31-člana obitelj Stipana Ljubasovića (Stephanus Gliubasovich), Ivanova s 12, Dujina s 9, Lukina, Jozina i Marinova s po 8 članova. Dakle, od ukupno 461 stanovnika tadašnjeg Roškog Polja 81 nosi prezime Ljubasović, što je inačica prezimena Ljubas.
I u vrijeme popisa biskupa fra Marijana Bogdanovića 6 je obitelji Ljubasovića u Roškom Polju: Stipanova s 19, Tomina i Križanova s po 9, Antina iIvanova s po 6 i Matina s 5 članova.
Ljubasovići se 1768. godine spuštaju i na buškoblatsko područje: u selu Buško Blato (današnje Prisoje i Golinjevo ) žive dvije obitelji – Nikolina s 14 i Jurina s 9 duša; u Podhumu je kuća 14-člane obitelji Lovre Ljubasa, a u Vržeralama je 8-člano domaćinstvo Mate Ljubas.
Danas u Vidošima pokraj Livna žive Ljubasi, svojedobni doseljenici iz Roškog Polja; u Prisoju žive Božičići – Ljubasi, dok su današnji prisojski Ćosići, drži M. Petrić, potomci Ljubasa, doseljenih iz Roškog Polja.
U Gornjem Malovanu pokraj Kupresa do Domovinskog rata živjele su dvije Ljubasove obitelji, također svojedobni doseljenici iz Roškog Polja.
U razdoblju od 1760. do 1800. ostali su spomeni o doseljavanju Ljubasa u Polja, Zelenike, Laupljanicu, Vinogradine, Vrhove i Kuline,mjesta na derventsko-plehanskorn području; 1782. zabilježeno je doseljenje Joze Ljubasa i žene mu Jakovice rođene Dilber “od Duvna”, a 1790. godine u Kulinama novo boravište nalazi obitelj udovice Ivane Ljubas ” iz Roškog Polja”.
Izvor: Ante Ivanković: Duvanjska prezimena, 2001.