PRISOJAČKA PREZIMENA: Bošnjaci
Danas na duvanjskom području Bošnjaci žive u Prisoju, Borčanima (2 obitelji), Tomislavgradu (2 obitelji, 5 članova) i u Letki (1, 5).
Skupno je obilježje svih Bošnjaka da su im preci doselili iz Bosne pa stoga postoji više rodova s ovim prezimenom. “Bošnjaci, Hrvati u Hercegovini, nisu istog krvnog podrijetla. Jedni su ranije imali prezime Marić, i to oni starinom iz Grabove Drage (pokraj Širokog Briga-op.A.I.), koji su najbrojniji. Drugi su, pak, u prošlosti nastali od Zovka, starinom iz Dragićine, zaseoka sela Ružića (pokraj Gruda-op.A.I.). Treći su nastali od Oroza, nastanjenih na Uzarićima i u Ljutom Docu (pokraj Širokog Brigaop. A.I.), dok za one na području Posušja i Gorice (pokraj Gruda-op.A.I.) nije utvrđeno ranije prezime koje su donijeli doselivši iz Bosne.”
Također su za sada nepoznata ili ih mi ne znamo ranija prezimena Bošnjaka s područja Duvna, Livna, Rame i Uskoplja. Bošnjaci su “na području Rame zabilježeni u nekoliko sela. Tako su u Proslap, u Gornjoj Rami, Bošnjaci doselili iz Hercegovine prije 1878. godine. Ima ih u Dugom Polju kod Blidinja, gdje pamte da su tu doselili iz Crnča (Lištica), ali da su starinom iz Gornje Rame: po predanju, sestru nekih njihovih predaka u Rami htio je odvesti beg Kopčić, pa su oni izbjegli u Grabovu Dragu, odakle su se raseljavali na razne strane. Kažu da su se tada zvali Vidoševići, a tek po povratku u Hercegovinu nazvali su ih Bošnjacima.” Ovo upućuje na vjerojatnu mogućnost da je dio Bošnjaka postao od starog roda Vidoševića.
Bošnjaci iz Imotske krajine prema predaji su doseljenici iz Hercegovine, odakle su stigli u sklopu velikih migracija stanovnika zapadne Hercegovine u drugoj polovici 17. stoljeća. Za Bečkog rata 1686. godine u studenačkom (Studenci, selo u Imotskoj krajini, op.A.I.) zbjegu seli prema Vinišću Bošnjak Petar sa 6 čeljadi. Da li ta obitelj ima veze s plemenom Bošnjaka na Lovreću, ne znamo. Fra Anđeo (+1843.) i fra Karlo (+1836.) pišu se Jakić Bošnjak. Godine 18. na Lovreću živi 7 obitelji.” Fra Vjeko Vrčić je utvrdio da su Bošnjaci u župu Metković doselili iz Hercegovine 1745. godine.
Bošnjake, koji su vjerojatno drugog krvnog podrijetla rano susrećemo i na duvanjskom području. U popisu biskupa Pave Dragićevića 1741/42. godine zabilježena je Ić-člana obitelj Marka Bošnjaka (Marcu s Bosgnach) u Sarajlijama, te uPrisoju 7-člano domaćinstvo Šimuna Bošnjaka.
Godine 1768., u vrijeme popisa biskupa fra Marijana Bogdanovića, Bošnjaka nema u Prisoju, ali u obližnjem livanjskom selu Mišima 6-člana je obitelj Ante Bošnjaka, koji bi mogao biti predak današnjih prisojskih Bošnjaka. USarajlijama Bošnjaci nastavljaju kontinuitet nazočnosti s 10- članom obitelji Stipana Bošnjakovića (Stephanus Bosgnakovich), koji bi mogao biti rodočelnik današnjih Bošnjaka u Letki. U Borčanima se 1768. godine pojavljuje 10-člano domaćinstvo Mije Bošnjakovića, pretka današnjih Bošnjaka iz Borčana i od njih nastalog roda Špikića.
Inače, tijekom vremena prezime Bošnjak različito je zapisivano u župnim maticama: Bosngniach, Bosgniak, Bosgnach, Bosgnak, Bosgnacovich, Bosgnakovich, Bosgnacich.
Izvor: Ante Ivanković: Duvanjska prezimena, 2001.