PRISOJAČKA PREZIMENA: Drmići

Danas na duvanjskom području Drmići žive u Dobrićima (23 obitelji, 63 člana), Prisoju i Tomislavgradu (12, 49).

Starinom su iz Dobrića, gdje je biskup fra Pavo Dragićević 1741/42. godine zabilježio 9-članu obitelj Križana Drmića (Chrysantius Drmich), Doduše, kao mjesto prebivanja navedena je Grabovica, pod kojom se lito doba podrazumijevalo nekoliko sela, a među njima i Dobrići. Kako je ovo tada jedina obitelj s prezimnom Drmić među svim bosanskohercegovačkim Hrvatima katolicima, predak svih Drmića je spomenuti Križan.

Na prvi pogled u popisu biskupa fra Marijana Bogdanovića Drmića nema u Dobrićima – Grabovici. Dakako, to nije točno, jer dvije pogrešno upisane ili prepisane obitelji iz Bogdanovićevog popisa pripadaju rodu Drmića. To je 14-člana obitelj, kojoj je glavar Chrysantius Durmis, što nije nitko drugi nego već poznati Križan Drmić iz Dragićevićeva popisa; 9-člana obitelj Thome Durmisevicha također je iz roda Drmića, samo s dužom inačicom pogrešno upisanog prezimena Durmis.

Da Drmići u Dobrićima imaju kontinuitet pokazuje i prvo pojavljivanje Drmića u maticama stare župe Grabovice. Dogodilo se to 26. rujna )832. godine, kad je upisana smrt Tade Drmić, koja je na vječni počinak otišla sa 95 godina ovozemaljskog života, dakle rođena je godine 1737.

U matici rođenih stare župe Grabovice prvi Drmić iz Dobrića upisan je 9. travnja a bio je Stipe sin Jure Drmića i majke Mare rođene Ivančić; iz Prisoja prvi je ubilježen 27. siječnja 1832. godine Mate sin Jure Drmića imajke Katarine rođene Perković.

Izvor: Ante Ivanković: Duvanjska prezimena, 2001.